Vidite prvi

MARIO VASILJ

Koridor Vc je preduvjet za integraciju BiH u europsko okruženje

Autor:Prvi.tv
Objava:7.12.2017. 19:56
Koridor Vc je preduvjet za integraciju BiH u europsko okruženje
Učitavanje medija preglednika ...

Intervju Večernjeg lista s dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru Mariom Vasiljem prenosimo u cjelosti:

Koridor Vc je preduvjet integracije BiH u europsko okruženje i izlazak iz izolacije

Izgradnjom koridora Vc Bosna i Hercegovina umjesto jedino ciljanog odredišta postala bi tranzitna zemlja poveznica europskog jugoistoka sa zemljama Srednje Europe. Izgradnjom Jadransko – Jonske autoceste, gospodarstva i tržišta Crne Gore i Albanije (Kosova, Makedonije i Grčke) bili bi prometno povezani u jedinstveno europsko tržište. Izgradnjom koridora Vc smanjili bi se troškovi njihove komunikacije sa tržištima i gospodarstvima Srednje Europe.

Srednjoeuropski broj stanovnika od oko 90 milijuna  postao bi potencijalno tržište crnogorskog i albanskog gospodarstva kao što i njihova tržišta čini dostupna srednjeuropskim gospodarstvima. Bosna i Hercegovina bila bi njihova poveznica, i istodobno bi se sa svojim gospodarstvom i tržištem mogla priključiti navedenim tržištima.

Bila bi prometno uključena u integraciju zapadnoeurospke cjeline kao važna poveznica (tranzitna zemlja) i kao takva poželjna za uključivanje u europske i euroatlanske integracije. Uključivanjem u veliko europsko tržište bosanskohercegovačko gospodarstvo dobija razvojnu priliku, a naša zemlja postaje i faktor stabilnosti u europskom sigurnosnom sustavu.

Kakvo je trenutno stanje prometne uvezanosti Bosne i Hercegovine?

Opis prometne uvezanosti Bosne i Hercegovine u ovom trenutku svodi se na njezinu izoliranost u smislu suvremene europske autocestovne mreže i u prometnom smislu se može opisati jedino kao ciljano prometno odredište. Neuključenost u prometnu infrastrukturu uvijek je označavalo izolaciju određenog mjesta, grada ili države, njihovo zaostajanje u razvoju (staganciju na svim područjima života).

Što je rješenje, kako izaći iz prometne izolacije?

Naznake mogućeg izlaska iz ove prometne izolacije javljaju se kao posljedica naznačenih inicijativa i planova razvoja u sklopu Jadransko – jonske incijative. Prva je izgradnja Jadransko – jonske autoceste kao pretpostavke za infrastrukturnu integraciju jugositoka Europe i u tom smislu zamišljeni koridor Vc kao njezina logična poveznica sa srednjeuropskim državama.

Izgradnja koridora Vc zastaje s prijetnjom daljnjeg odlaganja dok zemlja sve dublje tone u neprekidnom nadmudrivanju političkih elita. Ako postoje stvari oko kojih je teško postiči konsenzus kao što je pitanje ustrojstva države ili izbornog zakonodavstva one ne bi smjele utjecati na izgradnju zajedničke razvojne šanse a to koridor Vc uistinu jest.

Što točno BiH dobiva koridorom Vc?

Od kad je svijeta nezaobilazna je važnost prometne uključenosti za svekoliki razvoj neke zajednice, mjesta, grada, a onda i države u šire internacionalne prometne tijekove i integracijske procese. Ukoliko ostanete na bilo kojoj razini izvan prometnih tijekova dugoročno ćete u razvojnom planu trpjeti posljedice vlastite izolacije. Bosna i Hercegovina s koridorom Vc osobito s njegovom poveznicom na Jadransko – Jonsku autocestu uključuje se kao važna tranzitna zemlja poveznica između europskog jugoistoka i sjevera (Srednje Europe) i sebi otvara šansu za ubrzani pristup u zapadnoeuropske i euroatlanske integracije.

Ukoliko bi se odustalo od izgradnje ovog prometnog koridora BiH bi, nažalost, postala tek krajnje odredište ciljanih putovanja. Tranzitno bi bila posve isključena i sveukupni promet bi se odvijao preko Republike Hrvatske ili alternativno preko Srbije ukoliko se Srbija uključi u europske i euroatlanske integracije. Tako prometno izostavljena sama bi sebi oduzela udio razvojnog potencijala.

 

Osim koridora Vc postoje li i druge mogućnosti poboljšanja prometne uvezanosti?

Autocesta Vc kao prirodna dopuna Jadransko – Jonske autoceste nije jedina infrastrukturna potreba Bosne i Hercegovine u smislu pretpostavki vlastitoga razvoja i jače prometne uključenosti u eurospke integracijske i sigurnosne tijekove. Jednako važne, po mojem osobnom mišljenju, bile bi i incijative za revitalizaciju Luke Ploče (u suradnji s Republikom Hrvatskom i Europskom Unijom) kao i izgradnja moderne željezničke infrastrukture od ploča prema sjeveru kroz Bosnu i Hercegovinu u pravcu Srednje Europe.

Autocestom Vc i novom modernom željezničkom infrastrukturom na relaciji Ploče – Mostar – Sarajevo – Sjever za teretne vlakove (i putnički promet), te zajedničkom revitalizacijom Luke Ploče u suradnji s Hrvatskom Bosna i Hercegovina povećava vlastite izglede svekolikog gospodarsko razvoja. I od prometno izolirane zemlje koja je tek ciljano odredište (ili samo polazište) postaje važan tranzitni prostor uključen u integracijske tijekove i život zajedničkog gospodarstva i tržišta preko stotinu milijuna ljudi.

Što bi koridor Vc značio za zemlje u okruženju?

U moderna vremena sve je veća potrebe za brzim poveznicama i jasno je da je prometna uključenost u prometnu infrastrukturu određene zemljopisne cjeline preduvjet pripadanja, integracije i svekolikog razvoja. Izgradnjom Jadransko – Jonske autoceste (i koridora Vc) crnogorska i albanska gospodarstva kao i njihovo tržište postaju sastavni udio Zapada (njegova gospodarstva i tržišta).

Albanija i Crna Gora bit će uključena samom izgradnjom Jadransko – Jonske autoceste (te poveznicama hrvatskih autocesta na ciljana gospodarstva i tržišta), no koridor Vc bi iz prometne izolacije izvukao BiH i uključio je u integracijske procese a navedenim gospodarstvima (i tržištima) ubrzao poveznicu (smanjio troškove) s ciljanim gospodarstvima i tržištima Srednje Europe (i obrnuto).

Kakva je politička potpora razvojnim projektima poboljšavanja prometne uvezanosti BiH?

Zaprepašćuju neki potezi pojedinih predstavnika naših političkih elita koji osporavaju izgradnju Pelješkog mosta i razmišljaju kako otegnuti (ako ne i posve onemogućiti) izgradnju koridora Vc. Umjesto da uložimo sve napore pa i politička umijeća da što prije pa čak i uz uporabu različitih oblika kreditiranja i koncesija dovršimo izgradnju koridora te da učinimo dodatne napore i na izgradnji moderne željezničke infrastrukture na relaciji Ploče – Mostar – Sarajevo – Sjever.

Umjesto političkog prepucavanja i sporova s Republikom Hrvatskom trebalo bi po svaku cijenu uspostaviti konstruktivni politički dijalog oko nekoliko ključnih političkih, ali i gospodarskih i infrastrukturnih tema koje bi Bosnu i Hercegovinu iz svojevrsne izolacije uključili u integracijske tijekove i uspostavili je kao nezaobilaznu tranzitnu i integracijsku činjenicu.

Koje su mogućnosti i perspektive zajedničkih projekata s Republikom Hrvatskom?

Prvo je pitanje obnove i revitalizacije Luke Ploče, već spomenuta obnova željezničke infrastrukture kako bi Luka Ploče ponovno dobila svoje mjesto ne samo luke Bosne i Hercegovine, nego najbliže jadranske srednjoeuropske luke, ako se i ne mogne natjecati s Rijekom, Koprom i Trstom svakako ih može prilično rasteretiti.

Druga stvar o kojoj bi se trebalo dogvoriti s Hrvatskom nije gradnja Pelješkog mosta (to je stvar Hrvatske i Europske Unije i stvar Bosne i Hercegovine u smislu gabarita koje taj most treba zadovoljiti), nego tranzicijskog kraka Jadransko – Jonske autoceste u zaleđu Neuma. Umjesto blokada i nesporazuma treba se otvoriti za suradnju na obostranu korist i u tom se smislu od Hrvatske za uzvrat može tražiti izgradnja priključnih cesta s jedne i druge strane granice i pojaviti se kao partneri pred europskim prijateljima kao primjer međusobne suradnje u izgradnji.

Važnost Jadransko – Jonske autoceste?

Izgradnja Jadransko – Jonske autoceste kao poveznice Zapadne Europe i zemalja koje su uključene u NATO na jugoistoku Europe nužnost je za mogućnost gospodarskog razvoja tih zemalja, njihovu integraciju u europski gospodarski i sigurnosni sustav. Ova europska poveznica sjeverozapad-jugositok u zastoju je izgradnje koju bi što prije trebalo pokrenuti ne samo izgradnjom Pelješkog mosta nego i tranzitnim krakom autoceste u zaleđu Neuma. Jadransko – Jonska poveznica u smislu navedenih integracija pretpostavka je i za, za Bosnu i Hercegovinu od životne važnosti, uspostavu vertikalne poveznice sjever – jug (koridora Vc).

U ovom smislu trebalo bi se što aktivnije uključiti u sva nastojanja Jadransko – jonske inicijative osobito ona koja se odnose na potrebu infrastrukturnog povezivanja kao i održivog turizma i razvoja svekolikog gospodarstva. Uključenošću više jugoistočnih europskih zemalja u projekte infrastrukturne izgradnje i održivoga razvoja mogućnost pristupa novcima iz europskih razvojnih fondova bi se značajno povećala.

Postoji li i šire značenje koridora Vc za BiH?

Izgradnjom koridora Vc Bosna i Hercegovina izlazi iz položaja tek prometnog odredišta (i zaobilaznice) i postaje tranzitna poveznica između gospodarstava Srednje Europe (Istoka i Juga Hrvatske, Madžarske, Slovačke, Ukrajine, Poljske; Litve, Latvije, Estonije) te članica NATO saveza (a vjerojatno i EU): Crne Gore, Albanije (i Kosova i Makedonije). U geostrateškom smislu postaje nedjeljiva i potrebna cjelina NATO saveza (i Zapada) čime osigurava vlastitu uključenost u europski sigurnosni sustav i postaje poželjni partner u ostvarivanju Zapadnih gospodarskih i sigurnosnih interesa.

 

 

Komentari
Broj komentara:0