Vidite prvi

ODJEL MEDICINSKIH NAUKA ANUBIH

Simpozij o aktivnostima, posebnostima prehrane i životu osoba starije dobi

Autor:Prvi.tv
Objava:19.4.2017. 10:51
Simpozij o aktivnostima, posebnostima prehrane i životu osoba starije dobi
Učitavanje medija preglednika ...
Foto2Foto1Foto

U amfiteatru ANUBIH u Sarajevu održava se Simpozij o temi "Fizička, mentalna aktivnost, posebnosti prehrane i kvaliteta života osoba starije dobi" u organizaciji Odjela Medicinskih nauka ANUBIH.

Simpozij je namijenjen svim liječnicima praktičarima, liječnicima koji se bave problemima starenja i starosti čovjeka, biomedicinarima, stomatolozima, farmaceutima, biolozima, kemičarima i biokemičarima, sociolozima, demografima, kineziolozima, svim akademskim građanima koje zanima civilizacijski fenomen starenja i starosti.

Uvodnu riječ održala je dopisna članica prof.dr.sc.Ljerka Ostojić.

Akademik Berislav Topić govorit će o temi "Oralno zdravlje ljudi starije dobi", dok će prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača održati predavanje o imunološkim promjenama starenjem.

Prof.dr.sc. Zdenko Ostojić govorit će o osteoporozi, dok će prof.dr.sc. Ljerka Ostojić kazati par riječi o degenerativnim promjenama na zglobovima. 

Posebnosti prehrane u starijoj dobi predavanje je prof.dr.sc. Ivana Vasilja, dok je tema "Mozak koji traje-kako sačuvati  zdravlje mozga" pripala prof.dr.sc. Jasminki Đelilović-Vranić.

Za kraj Simpozija prof.dr.sc. Mario Jakovljević govorit će o mentalnoj aktivnosti promjene mentalnih funkcija starenjem.

Čovječanstvo sve više stari. Starenje je univerzalni proces koji se događa različitom stopom u različitim dijelovima svijeta. Promjene organizma koje se događaju starenjem su mnogobrojne, često nespecifične ali značajno drugačije nego one koje se događaju u srednjoj životnoj dobi.

Jedno od značajnih civilizacijskih pitanja jest pri kojoj dobi započinje starenje i starost. Iako se i danas navodi granica starosti od 65 godina, ta administrativna ocjena nema znanstvenu podlogu, jer starenje počinje nakon razdoblja najviših aktivnosti, to jest početkom četvrtog desetljeća. Za tu tvrdnju postoje znanstveni dokazi.

Starenje je evolucijski promijenjeno samo u ljudskoj populaciji i današnja granica trajanja životnog vijeka više puta je produžena u odnosu prema granici primitivna čovjeka prvih civilizacija na Zemlji. Veliki koraci u napretku civilizacije napose u naše vrijeme, što uključuje na prvom mjestu medicinsku skrb, tehnološki napredak i kvalitetu života, od početka do kraja dvadesetog stoljeća produžili su životni vijeka za prosječno oko 30 godina.

Istraživanja starenja i starosti usmjerena su i prema smanjivanju funkcijskih i somatskih tegoba koje se događaju starenjem, sve u cilju produžavanja životnog vijeka i poboljšanja njegove kvalitete, o čemu će upravo biti riječi na najavljenom Simpoziju.

Komentari
Broj komentara:0