Vidite prvi

zdravlje i prehrana

Makrobiotika - da ili ne?

Autor:Prvi.tv
Objava:17.5.2018. 11:15
Makrobiotika - da ili ne?
Učitavanje medija preglednika ...

Termin makrobiotika je složenica grčkih riječi, što bi u prijevodu značilo "veliki život".

Zbog toga, makrobiotička prehrana se i smatra prehranom za dugovječnost i zdravlje, a pored zdravih sjemenki, ona obuhvaća i harmoniju između jin i jang energije, toplog i hladnog, svetla i tame, muškog i ženskog…

Makrobiotika na prvom mestu podrazumeva konzumiranje svježih žitarica i mahunarki, koštunjavih plodova, a tek zatim povrća i voća. Potiskuju se meso i mesne prerađevine, a favorizira riba.

Hrana treba da je što svježija i prirodnija, sa što manje termičke obrade, i zahtjeva što više žvakanja prije gutanja, a zabranjuje prejedanje, koje je svojstveno drugim vrstama prehrane.

Kako makrobiotika podrazumjeva konzumiranje što više svježih žitarica, i namirnica sa kraćom termičkom obradom, smatra se da obiluje zdravim mastima, bilnjim vlaknima, i složenim ugljikohidratima, koji pospješuju rad organa za probavljanje, a smanjuju srčane smetnje i maligna oboljenja.

Najčešće spočitavanje u makrobiotičkom načinu ishrane nastaje kod kalcija, željeza i proteina životinjskog porijekla (jer se izbegavaju mlijeko, mliječni proizvodi i meso), i smatra se da ne osigurava dovoljne količine navedenih nutrijenata.

Piramida makrobiotike zasniva se na oko 50% žitarica, 20-30% povrća i voća, 10-15% mahunarki, a samo 5-10%  na juhama i čorbama.

U preporučene žitarice se ubrajaju cijela zrna riže, kukuruza, prosa, heljde, i kinoe, dok se zob, ječam, raž i pšenica smatraju žitaricama za izbegavanje, jer vode ka bijelom brašnu, a nikako ne pogoduju osobama sa celijakijom. Dakle, ukoliko imate celijakiju, alergiju ili intoleranciju na gluten, a okrećete se makrobiotici, oprez!

Voće je nešto slabije zastupljeno u makrobiotičkoj prehrani, u odnosu na povrće. Prednost se daje sušenom ili svježem, sezonskom voću, dok se za povrće predlaže konzumacija svježeg i isključivo sezonskog (u vidu salate), ili kuhanog na pari .

U mahunarke koje makrobiotika prihvaća, spadaju grah, leća, soja i slanutak. Povrće ne sadrži gluten, te je kao takvo pogodno i za osobe sa glutenskom osjetljivošću.

Grah je nešto kalorijski jači u odnosu na leću, s tim što se leća brže kuha, lakše je za probavu, i ne stvara nadimanje kao grah. Soja i slanutak su niskog glikemijskog indeksa, kao i grah i leća, te se preporučuju i dijabetičarima. Ove mahunarke obiluju proteinima, i mineralima, a siromašne su mastima, pa se smatra da sprječavaju taloženje masnih naslaga na zidovima krvnih sudova. Takođee, makrobiotika uvrštava i unos morskih algi u jelovnik, zbog izuzetne količine vitamina i minerala, visoke hranljivosti, a niske kalorijske vrijednosti.

Bijeli i žuti trščani šećer u makrobiotici se izbjegavaju ili skoro apsolutno izbaciju, a predlažu se voćni šećeri, jer se sporije razlažu iz hrane, i postepeno odlaze u krvotok, a na taj način smanjuju poremećaje u lučenju inzulina. Također, makrobiotika podrazumijeva konzumaciju voća sa podneblja sa kojeg potječemo, a nikako veće količine tropskog voća, koje najčešće koristimo u hladnijem periodu godine, zbog velikih potreba za vitaminom C.

Tropsko voće rashlađuje organizam, pa se predlaže upotreba "našeg" voća: jabuka, krušaka, šljiva, kajsija, jagodičastog voća, i naravno, opet kada mu je sezona.

Dakle, priroda nam je podarila izbor u prehrani, a sjemenke nisu samo hrana za četvoronošce ili letače, već i za nas. Sezam, lan, riža, heljda, proso, suncokret, bundeva, zob, kvinoja, amarant, soja, slanutak, čia semenke i druge hranjive sjemenke .

 

Članak preuzet s web stranice: Život bez glutena by Anči.

Komentari
Broj komentara:0