Vidite prvi

PODACI HZJZ-A

Dramatično porastao broj oboljelih od hepatitisa A

Autor:Prvi.tv
Objava:6.12.2018. 19:17
Dramatično porastao broj oboljelih od hepatitisa A
Učitavanje medija preglednika ...

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj prilično je povoljna zahvaljujući tome što su bolesti povezane sa siromaštvom, slabom sanitacijom i niskim stupnjem obrazovanja rijetke ili sporadične. Ipak, neke se bolesti, kao primjerice hepatitis A (zarazna žutica), tradicionalno povezane uz navedene kategorije, opet pojavljuju u podskupinama stanovništva sklonim određenim rizičnim ponašanjima ili navikama, izvještava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

Proteklih godina u Hrvatskoj nije bilo registrirano mnogo slučajeva zaraze virusom hepatitisa A: 2015. godine prijavljeno je četvero oboljelih, 2016. petero, da bi se prošle godine broj prijava značajno povećao, na čak 47.

'U drugoj polovici 2017. godine jasno se moglo uočiti da dolazi do porasta broja oboljelih u podskupini stanovništva: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, te da je ova epidemija povezana s epidemijom u Europi koja je započela još 2016. godine', stoji u izvješću HZJZ-a o zaraznim bolestima za 2017. godinu.
Dokument: "Izvješće HZJZ-a o zaraznim bolestima u Hrvatskoj za 2017. godinu"Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) za 2017. godinu također potvrđuju značajan porast stope prijavljivanja hepatitisa A, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

Hepatitis A je upala jetre uzrokovana akutnom virusnom infekcijom. Uglavnom se prenosi konzumiranjem hrane i vode kontaminirane fekalijama ili izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom. Naziva se još i 'bolešću prljavih ruku'. Može se prenijeti i konzumiranjem sirovih školjkaša iz kanalizacijom zagađene vode te konzumiranjem zamrznutog voća i povrća, a moguć je i prijenos spolnim putem, objašnjava informativna platforma.

U zemljama u razvoju s vrlo lošim sanitarnim uvjetima epidemije nisu uobičajene jer većina djece preboli hepatitis A prije desete godine pa su starija djeca i odrasli posljedično imuni. No u zemljama u kojima su sanitarni uvjeti promjenjivi, ali općenito bolji, mogu se javiti epidemije. U zemljama s dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima slučajevi hepatitisa A pojavljuju se tek sporadično, a to vrijedi i za Hrvatsku.

Simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, gubitak apetita, proljev, mučninu, bolove u trbuhu, tamnu boju mokraće, svijetlu stolicu i žuticu. Simptome nemaju svi zaraženi, a češće se javljaju kod odraslih nego kod djece.

Hepatitis A uzrokuje akutni hepatitis koji tijelo obično samo riješi unutar nekoliko tjedana i ne prelazi u kronični oblik. Gotovo svi oboljeli potpuno se oporave, međutim infekcija hepatitisom A ponekad može uzrokovati komplikacije u starijih osoba i onih koje već imaju neku bolest jetre.

Postoji cjepivo za hepatitis A koje se preporučuje uoči putovanja u zemlje u kojima je povećan rizik od infekcije. Rizik od izlaganja virusu može se smanjiti prakticiranjem pravilnih higijenskih navika, osiguravanjem zdravstveno ispravnih uvjeta te izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora.

U Hrvatskoj su u porastu i slučajevi bakterijske crijevne zaraze kampilobakterioze: u 2017. registrirano je 1694 oboljelih, što je do sada najveći broj prijava te je premašio broj prošlogodišnjih prijava salmoneloze. Raste i stopa prijavljivanja listerioze, iako je riječ o malim brojkama - tijekom 2017. godine zabilježeno je osam oboljelih, a u dvoje je bolest završila fatalno. Usprkos činjenici da se kriptosporidijaza već dug niz godina nalazi na listi zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Hrvatskoj, prvi slučajevi oboljenja zabilježeni su 2016. godine, a 2017. godine zaprimljeno je 17 prijava.

Zadnjih godina bilježi se i porast broja prijava helmintijaza (rekordnih 1944 prijava u 2017.), pod koje se uvrštavaju bolesti karakterizirane enterokolitičnim smetnjama i uzrokovane crijevnim parazitima iz skupine helminta (crva). Mononukuleoza, virusna kontaktna zaraza za koju nema prevencije cijepljenjem, postaje sve češća u Hrvatskoj, pa je tako prošle godine registrirano 1707 oboljelih.

Zadnjih nekoliko godina ponovno raste i broj prijava svraba, pa je tako u 2017. zaprimljeno 2224 individualnih prijava svraba, a broj epidemija svraba kao i 2016. godine je visok (31 epidemija s ukupno 272 infestirane osobe). Prošle epidemijske godine zabilježen je i najveći broj oboljelih, čak 389, od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom.
 HZJZ navodi da je do značajnog porasta broja oboljelih u Hrvatskoj došlo u kolovozu (osam oboljelih), u rujnu je zabilježeno pet oboljelih, u listopadu i studenom po devet oboljelih i ponovno pet oboljelih u prosincu. Oboljela su 32 muškarca i 15 žena. Prošlogodišnja epidemija pokazuje da hepatitis A ne mora nužno biti bolest prljavih ruku u klasičnom smislu, već da se pojavljuje zahvaljujući dominaciji novih putova prijenosa. Vjerojatno time ostaje izazov za budućnost jer je većina današnjih mlađih generacija, konstatira HZJZ, neimuna na ovu zarazu.

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a u izvješću navodi da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj, iako prilično povoljna, može procijeniti i potencijalno nesigurnom jer na nekim područjima postoje rizici poput nedovoljno dobre sanitacije, posebice u vezi zbrinjavanja otpada, poplava, značajnih migracija ljudi, kao i povećani rizik od pojave emergentnih bolesti u svijetu. Uz to, postoje mogući rizici vezani uz globalno zatopljenje, što je dovelo do širenja nekih vrsta komaraca, kao što je Aedes albopictus, koji može prenijeti bolesti kao što su dengue, chikungunya i dr.

HZJZ navodi da je program masovnog cijepljenja nesumnjivo najuspješnija preventivna masovna medicinska mjera u Hrvatskoj, zahvaljujući svima koji u njemu na bilo koji način sudjeluju. 'Kontinuirano provođenje programa, do sada s visokim cijepnim obuhvatima, rezultiralo je epohalnim poboljšanjem stanja zdravlja naših ljudi, s potpunim potiskivanjem nekada brojnih, strašnih i smrtonosnih bolesti', poručili su iz HZJZ-a.

Ipak, HZJZ konstatira da se u 2017. godini nastavio pad cijepnih obuhvata nekih cjepiva iz nacionalnog programa cijepljenja. Takav pad zahtijeva dodatne napore da bi se razumjeli njegovi razlozi te proaktivni pristup da se održe visoki cijepni obuhvati koji razlikuju Hrvatsku od nekih drugih europskih država, stoji u izvješću koje potpisuje dr.sc. Sanja Kurečić Filipović, dr.med. specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za praćenje zaraznih bolesti.

Komentari
Broj komentara:0