Vidite prvi

200-ta obljetnica rođenja

Petar Preradović - bard hrvatske poezije

Autor:Ivan Vrljić
Objava:19.3.2018. 18:42
Petar Preradović - bard hrvatske poezije
Učitavanje medija preglednika ...

Petar Preradović, hrvatski pjesnik, general i prevoditelj rodio je se na današnji dan, 19. ožujka 1818. godine u Grabrovnici kraj Pitomače. Na dvjestotu obljetnicu njegova rođenja polaskani smo reći par činjenica o književnom stvaralaštvu jednoga od najuspješnijih hrvatskih pjesnika i prevoditelja 19. stoljeća. Petar Preradović odrastao je u obitelji Ivana i Pelagije Preradović. Osim njega u obitelji Preradović odrasle su dvije kćeri, Ana i Marija.

Bezbrižno je djetinjstvo i školske dane mladi Preradović proveo u Grubišnom polju, odakle mu je otac službovao kao vojni dočasnik, i jedno vrijeme u Đurđevcu. Nakon očeve smrti, brigu o Preradoviću preuzima tadašnja vojna uprava te maleni Petar pohađa vojnu akademiju u Bjelovaru i Bečkom Novom Mjestu. Tamo otpočinje romantičarsko razdoblje njegova stvaralaštva poezije gdje Preradović pod utjecajem njemačkoga romantizma (Schiller, Novalis, Goethe) piše stihove na njemačkom jeziku.

Sudbonosni je susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim 1840. godine znatno utjecao na povratak hrvatskom jeziku i kulturi. Iako je Preradović u vojnoj karijeri iznimno napredovao i bio dugo vremena izvan domovine, književnu je karijeru brusio kad je imao dovoljno vremena i koliko mu je dopuštala časnička služba (čin generala). Kulturološki je bio opredijeljen za ilirski pokret te je uz Stanka Vraza i Ivana Mažuranića bio najvažniji poslanik pisane hrvatske riječi. Iskreno je domoljublje iskazao pjesmom Zora puca, bit će dana zgotovljenom 1. siječnja 1844. godine za preporodni časopis Zora dalmatinska. Inače je bio prvi urednik Zore dalmatinske.

Gramatički i pravopisni odjek donijelo je prihvaćanje Gajeva pravopisa u Južnoj Hrvatskoj. Izbivanjem s terena i djelujući na raznim mjestima vojne službe dobiva dopust u Dubrovniku gdje se u listopadu 1848. godine ženi s Pavicom de Ponte, mladom Zadrankom. Ista supruga 1855. godine umire i Preradović se ponovno ženi s Emom Regner. Preradović vojničku čast zamjenjuje plemstvom odlikovanjem cara i kralja Josipa I. 24. veljače 1864. godine. U spomen tome daru Preradović piše poznatu zahvalnicu. Postaje general 1866. godine uz sveopće oduševljenje. Kasnije je bio predložen za hrvatskoga bana, a službu odbija zbog bolesti.

Vrstan poliglot i prevoditelj Preradović prevodi s talijanskog, francuskog i njemačkog jezika. Prevodi i dio Osmana  Ivana Gundulića na njemački jezik. Poetski izraz Preradovića smještamo u zalaz romantizma pod utjecajem buntovnosti Byrona i emocionalnosti Novalisa. Sonetnu formu posebno njeguje sam Petar Preradović utječući kultu forme i egzotičnosti sinestezije.

Preradović umire u agoniji od vodene bolesti, 18. kolovoza 1872. godine u Fahrafeldu u Austriji. Pokopan je uz mnogobrojne vojne počasti 21. kolovoza 1872. godine u Beču. Kasnije su njegovi zemni ostaci premješteni iz Beča u Mirogoj, a prigodom je toga tadašnji gradonačelik Zagreba August Šenoa održao prekrasan nekrolog te spjevao Himnu Petru Preradoviću koju je kasnije uglazbio poznati hrvatski kompozitor Ivan pl. Zajc. Njegova je poznata izreka za života bila: ''Narod bez svoje povjesnice putnik je bez putnoga lista.''

Komentari
Broj komentara:0