Vidite prvi

Tragom filozofije

Martin Heidegger - pastir bitka

Autor:Ivan Vrljić
Objava:26.5.2018. 18:21
Martin Heidegger - pastir bitka
Učitavanje medija preglednika ...

O Heideggerovom filozofskom opusu , radu i djelovanju možemo pričati godinama, ali ćemo se usredotočiti na ono najvažnije. Nitko nije obilježio čitavo kataklizmičko 20. stoljeće poput toga poznatoga njemačkog filozofa. Mjesec je svibanj ujedno godišnjica njegove smrti i vrijedi se podsjetiti na par činjenica i dvojbi glede Heideggerova nemjerljivog doprinosa europskoj filozofiji prošloga stoljeća. Martin Heidegger na današnji dan 26. svibnja 1976. godine zauvijek je zaklopio oči i otišao u filozofsku vječnost.  

Martin Heidegger, istaknuti njemački intelektualac u povijesti filozofije poznat je po istančanom nazivu - pastir bitka. Martin Heidegger rodio je se na selu, točnije u Messkirchu u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg 26. rujna 1889. godine, u skromnoj obitelji Johanne (rođ. Kempf) i Friedricha Heideggera. Odgajan je u rimokatoličkom duhu i u strogom redu. Obitelj ga nije mogla poslati na daljnji studij pa se nakratko školovao u isusovačkom sjemeništu iz kojeg je ubrzo udaljen iz zdravstvenih razloga. Studira teologiju u Freiburgu uz potporu crkve. Kasnije prelazi na studij filozofije. Doktorsku tezu pod utjecajem neotomizma i neokantizma dovršava 1913./1914. Kasnije postaje rektorom Sveučilišta u Freiburgu u zloglasno nacističko vrijeme 1933. godine i to kao Husserlov asistent. Mnogi mu zamjeraju čuveni rektorski govor o ''povijesnom pozivu Njemačke.''

Bitak se inače u Heideggerovim djelima manifestira kroz otkrivenje životne istine. Pobornicima je filozofije pogotovo zanimljiv Martinov filozofski jezik, pomalo nerazumljiv, opor i odviše težak, a najviše sklon varijacijama i preskakanju misli. Asketizmu sklon, Heideggerov filozofski opus revidira područje mističnoga i pretače ga u nadnaravni svijet iluzija i ideja. Nije uzalud spomenuti ni njegovo futurističko tumačenje pojma tehnologije, s izuzetkom tobožnjega shvaćanja tehnologije kao napretka ljudske civilizacije, ali i svojevrsno otuđenje koje neminovno proizlazi iz tehnološke zbilje. Upravo naše stoljeće, vrijeme androida i wi-fija i s opetovanim problemom umjetne inteligencije i pretjerane robotizacije, koje će zauzeti primat nad čitavim čovjekovim aspektom življenja, potvrdit će Heideggerovo proročanstvo o tehnologiji koja će polako voditi k otuđenju čovjeka od prirode.

Kritičari Heideggerova lika i djela spočitat će mu početnu navezanost uz nacizam koji on sam odgovorno svojim poslijeratnim djelovanjem odbacuje i od njega se kasnijim filozofskim naučavanjem strogo distancira. Loša karma nacizma pratit će ga čitavoga života, čak i poslije smrti.

U svom glavnom remek djelu Bitak i vrijeme progovara rečenicom da je upravo jezik kuća bitka. Poznavatelji filozofije jezika, semiolozi i filolozi u njemu će gledati svoga idejnog preteču. Zaključak ostaje jednostavan. Cjelokupno filozofsko stvaralaštvo Martina Heideggera istaknut ćemo ovim riječima: „Filozofija mora biti djelovanje, u suprotnome osuđena je na propast.''

 

Komentari
Broj komentara:0