Vidite prvi

Putopisna priča

Konavle - kraj i početak Hrvatske

Autor:Ivan Vrljić
Objava:13.7.2018. 16:43
Konavle - kraj i početak Hrvatske
Učitavanje medija preglednika ...

Malo koji prostor u Republici Hrvatskoj zrači tolikom posebnošću poput općine Konavle – srca same Dalmacije. Putujući tako odreda malim mjestašcima, duboko su me se dojmile zelene prerije, prekrasne uvale s kamenim kućama i zeleni obronci među goropadnim planinama. Prostor Cavtata, drevnoga Epidauruma odiše iskonskom povijesnom baštinom i s otvorenim pogledom na more i antičkim naslijeđem razoružava i najmanje poklonike majke prirode i njezinih ljepota.

Konavle, geografski pojas i općina u Republici Hrvatskoj ime su dobile po latinskoj riječi canalis koja pobliže označava vodovodne kanale koji su od izvora u malenom selu Vodovađa preko velikoga Konavoskog polja napajale vodom drevni Epidaurum koji je se smjestio blizu današnjega Cavtata. Prije je stanovnicima Konavala glavni primarni izvor dohotka bila poljoprivreda, nema koje kulture nisu gajili vrijedni Konavljani. Tu je se uzgajala visokovrijedna sorta vinove loze, maslina, krumpir, kukuruz, raznorazne žitarice. Stočarstvo je se izrazito cijenilo i mnogi su Konavljani uzgajali i pravili sir, mlijeko i razne mesne prerađevine.

Danas slobodno možemo reći da Konavljani žive od agroturizma, ugostiteljstva i postaju prava turistička atrakcija. Svi oni koji žele mirno podneblje, bez buke i prekomjerne prometne gužve mogu doći i uživati u ljepotama Konavala. Blizina je Dubrovnika neposredna, a prava raskoš prirode neupitna. Smiraj i tišinu gdjekad remeti Zračna luka Čilipi koju godišnje posjeti nemali milijun posjetitelja, no ostala mjesta poprimaju ruralni element, draž tišine i odmora.

Čilipi su inače kulturni centar Konavala, priznati po nedjeljnim folklornim priredbama i ansamblu gdje turiste prije svega privlači konavoska narodna nošnja. Planski red gradnje uvjetuje stari grad Cavtat s očuvanim rasporedom pravokutnih ulica i središnjom jezgrom naselja kojom dominira kuća Vlahe Bukovca, galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, crkva sv. Nikole i crkva Gospe od Snijega. Mnoge poznate osobe djelovale su ili još djeluju u Konavlima, poput velike Terese Kesovije, Vlahe Bukovca, Luke Paljetka, Frane Supila, Rafe Bogišića i ostalih znamenitih Konavljana. Pogotovo je vaterpolo jedan od poznatijih sportova Konavljana, a nogomet im također nije nimalo stran.

U pogledu stećaka, kamenih spomenika Konavle prednjače jer se u selu Brotinicama nalazi srednjovjekovni stećak grandiozan i jedinstven po reljefnoj pozadini i jedan je od najvećih i najljepših stećaka u Republici Hrvatskoj. U selu Dunavama nalazi se čuvena Sokol kula iz 15. stoljeća koja je nekoć bila promatračnica i utvrda Dubrovačke Republike u kojoj je proveo i koju je opjevao u svojim pjesmama nekoliko godina kao upravitelj veliki dubrovački renesansni pjesnik Ilija Crijević.

Na prostoru današnjih Konavala nalaze se brojne stare crkvice rustične arhitekture sa zvonicima koji dominiraju vrhovima konavoskih velebnih brežuljaka. Gotovo je trećina Konavala prekrivena gustim šumama, a klima je mediteranska s blagim zimama, jeseni tople i kišnije od proljeća, a ljeta su iznimno suha i vruća. Smirujuća priroda i pitoreskne kamene kuće kao i seoska domaćinstva neke su od odlika Konavala kao bogate regije. Konstataciju o ljepotama Konavala završit ćemo rečenicom čuvenoga francuskog pisca Alberta Camusa, nobelovca: ,,U svakoj stvari u prirodi ima nešto veličanstveno.", a Konavle su zbilja i u najmanju ruku – veličanstvene.

Komentari
Broj komentara:0