Vidite prvi

Uz obljetnicu smrti

Immanuel Kant - vječni filozof

Autor:I.V.
Objava:14.2.2018. 22:02
Immanuel Kant - vječni filozof
Učitavanje medija preglednika ...

Govoriti o njemačkom filozofu Immanuelu Kantu u superlativima je, takoreći, poželjno. Podsjeti me jedna epizoda Top lista Nadrealista gdje dotični gospodin u anonimnoj anketi pita nekoga sugovornika je li čitao djelo Kritika čistog uma i on mu odgovara nonšalantno: „Šta čitao, gledao brate!" Prvo da rastumačim da se takvo djelo ne može olako razumjeti ili pročitati, a kamoli ekranizirati. Njemački filozof Immanuel Kant spada u najveće ostvarenje njemačke filozofije uopće iz jednostavnoga razloga; on je prethodnica jednome razdoblju koji je prevladao senzitivni romantizam i vješto utabao put prosvjetiteljskom duhu vjere u moć i znanje tadašnjega doba. Stanovnici su rodnoga Konnigsberga po Kantovim šetnjama, zamislite, pomicali satove. Bio je prije svega njemački točan i precizan, a intelektualno dovoljno naobražen da je mogao parirati svim znanstvenicima toga vremena.

Ovaj je mjesec ujedno obljetnica njegove smrti i valja se osvrnuti na ogromnu ostavštinu njemačkoga pionira znanosti i filozofije. Nema znanosti u kojoj se nije okušao svevremenski Immanuel Kant. Već prije egzaktno utemeljene astronomije ustvrdio je postojanje planeta Urana, u filozofiji definirao tzv. kopernikanski obrat spoznaje predmeta, u metafizici je načelno potvrdio Humeov skepticizam, a u etici naglasio važnost ljudskoga dostojanstva mnogo prije čuvene Papine enciklike Evangelium Vitae .

U privatnom životu skroman i jednostavan, bez velikih prohtjeva, nije se ženio niti ikome dodvoravao, naročito ne vlastodršcima. Živio je u krugu prijatelja koji su ga cijenili i poštovali. Nikad nije otišao dalje od svoga rodnog grada Konninsberga, iako je o dalekim egzotičnim krajevima, pričaju očevidci, bolje znao od njih samih koji su svakodnevno putovali miljama daleko i istraživali.

Pišući tri kritike: Kritika čistog uma, Kritika praktičnog uma i Kritika moći suđenja, uobličio ih je u temeljno filozofsko pitanje ondašnjega razdoblja a ono glasi : „Što je to čovjek?" Na ljestvici popularnih filozofa Kant je na vodećoj poziciji. Svojim je nemalim udjelom u svijetu filozofije pobudio interes znanstvenika, uzorom je smatrao samoga Isaaca Newtona, a predanim je radom zaslužio epitet neumornog radoholičara. Immanuel je Kant preminuo 12. veljače 1804., pokopan je u katedrali u Konnisbergu s čuvenom posvetom njegovih riječi: „Dvije stvari me ispunjavaju sve većim strahopoštovanjem i udivljenjem što ih više promišljam – zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni."

Ivan Vrljić, prof.

 

Komentari
Broj komentara:0