Vidite prvi
SAJAM VJENČANJA 970X90

IZVAN MRGINJA

Hrvati – nekonstitutivni u BiH, konstitutivni u EU

Autor:Velimir Begić
Objava:8.3.2017. 10:25
Hrvati – nekonstitutivni u BiH, konstitutivni u EU
Učitavanje medija preglednika ...

Turski zulum i teroriziranje u Osmanskom carstvu, velika glad nakon Prvog svjetskog rata i slanje gladne djece u Slavoniju, progone, ubojstva i diktaturu nakon Drugog svjetskog rata, ubojstva i raseljavanje u Domovinskom ratu i nakon njega... Sve to i još mnogo toga preživjeli su Hrvati u Bosni i Hercegovini. Nastala je davno tako i ona čuvena za Hercegovinu kako cijeli svijet naseli, a sebe ne raseli, ali i tome je došao kraj. Hrvata je sve menje i teško će više cijeli svijet naseliti, a sebe ne raseliti. Kako sada stvari stoje s naseljavanjem cijelog svijeta neće se tako skoro prestati.

Hrvati su nekonstitutivni u BiH, ali su itekako, s hrvatskim putovnicama, konstitutivni u Europskoj uniji, a gotovo svi imaju hrvatske putovnice. I masovno odlaze. Prometna povezanost i dostupnost informacija omogućuje mladim obiteljima da odlaze u sve većem broju.

Upravo je putovnica jedan od razloga neravnomjernog napuštanja BiH. Hrvatima ne treba viza za mnoge zemlje, dok bi se ulaskom u Europsku uniju, barem dijelom, ukinule vize i drugima pa bi i oni počeli napuštati BiH u većem broju. Samo je pitanja hoće li do tada biti Hrvata.

Brojni veliki problemi kroz koje su prolazili Hrvati danas izgledaju uistinu nestvarni, poput Didakovog odvođenja djece da ne umru od gladi. Obilježena je stota obljetnica tog događaja. Roditelji su se dobrovoljno rastajali od svoje djece, slali ih u nepoznate obitelji da bi ih spasili od gladi. Naselila je Hercegovina tada Slavoniju, ali i danas se srce stegne, a oko zasuzi valjda svakome kada se prisjeti te velike ekonomske migracije nakon koje se mnogi nikada nisu vratili, iako je želja roditelja sigurno bila da im se djeca vrate jednog dana.

Bila je to velika ekonomska migracija, a velika politička nastupila je nakon Drugog svjetskog rata. Veliki val Hrvata napustio je zbog progona tadašnju Jugoslaviju i spas tražio u zapadnoeuropskim, ali i prekooceanskim zemljama. S jednim ciljem – vratiti se u slobodnu Hrvatsku. Za njima su otišli i ekonomski emigranti, ali ni njima nije bilo puno lakše. Stalni pritisci, praćenja, prijetnje za oduzimanjem pasoša... bili su svakodnevica. Unatoč tome što je Hrvatska slobodna, mnogi se ipak nisu vratili, ali nije zanemariv ni broj onih koji su se vratili. Vratili su se jer se država bavila njima. Tajne službe pratile su mnoge emigrante i povratak je bio njihova velika pobjeda nad represivnim aparatom. Država se danas ne bavi onima koji su napustili ove krajeve. Kao da je mnogim drago što ljudi odlaze. Ne prave strategiju za mogući povratak. Nemaju čak ni onu poraznu statistiku koju svake godine objavljuju župni uredi i Biskupska konferencija.

Posljednji val iseljavanja opustošio je brojna mjesta u BiH, a rijetki su oni koji razočarano nisu poručili ''ma di ću se vraćat''. Današnja iseljavanja su istovremeno i politička i ekonomska. Posla je malo, plaće su, u većini slučajeva, mizerne, ali razočaranje u sustav, državu, društvo, politiku je ogromno. I to vlast treba barem pokušati promijeniti. Upravo za dobrobit političara. Jer dok je nekad odlazio jedan član obitelji i teško zarađeni novac slao kući, imala je od toga koristi i država. Danas taj novac više, uglavnom, ne dolazi u BiH.

Ima i apsurdnih situacija gdje se ljudi dive sustavu i uređenju u zapadnoj Europi, ali će punu vreću smeća iz auta izbaciti čim uđu u BiH. Te zemlje im nešto daju, a gosti to, očito je, znaju cijeniti, te ne vide da im istovremeno nešto pokušava dati i BiH. Sustav čine ljudi, a mi svoj još uvijek možemo promijeniti. Svi zajedno. Jedini problem je što vrijeme prolazi i sve ga je manje. Na potezu je država, koja bi za početak trebala poticati ostanak, a ne odlazak.

A do tada, ''dok gleda redove pred ambasadama'' napisao je Enes Kišević, a divno izrecitirao moj pokojni sumještanin Darko Ćurdo ''arbeitet zemljaci''.

Komentari
Broj komentara:0