Vidite prvi

Uz obljetnicu smrti

Franz Kafka - suvremeni egzil ili besmisao književnosti

Autor:Ivan Vrljić
Objava:4.6.2018. 11:31
Franz Kafka - suvremeni egzil ili besmisao književnosti
Učitavanje medija preglednika ...

O Franzu Kafki, češko-židovskom književniku rečeno je mnogo toga pisanom riječi. Kafkanizam je rezultat progresivne misli u književnosti, svojevrsni obrat egzistencijalističke dvojbe i suvremenoga egzila ili bijega u besmisao života. Franz Kafka potekao je iz imućne židovske obitelji. Često je bio šikaniran od vlastitoga oca koji je imao rigidan temperament sklon bešćutnosti karaktera i despotskom načinu ophođenja. Kafkina djela i opus prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu, likove protkane senzibilnošću, nedostatkom samopouzdanja i životnoga poriva. Cjelokupni opus Kafkina stvaralaštva možemo podijeliti u nekoliko vrsta: romani, pripovijetke, aforizmi i dnevnici, a svoj je puni domet Kafka ostvario u proznom djelu.

Franz Kafka rodio je se 3. srpnja 1883. godine u židovskoj obitelji u Pragu, tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Obitelj je govorila njemački, a sam Kafka bio je vrstan poliglot. Nakon završetka školovanja studirao je pravo i radio neko vrijeme kao činovnik. Radi opsega posla nikad se nije dovoljno mogao posvetiti pisanju djela što ga je činilo depresivnim i neurotičnim. Kafka je prije svega bio plodan pisac kratkih priča i pripovijetki. Prva je izdana djela Kafka objavio 1908. godine, i to osam priča u izdanju časopisa Hyperion sakupljenih pod metafizičkim naslovom Razmišljanje. Po mnogima najkvalitetnije ostvarenje, pripovijetku Preobražaj Kafka je napisao 1912. godine u duhu magijskoga realizma. Pripovijetka je objelodanjena 1915. godine u Leipzigu. Alijenacija, koja je obilježila čitavo 20. stoljeće konačni spiritualni modens vivendi, ostvarila je se u toj pripovijetci.

Tijekom 1914. godine Kafka radi na romanu Proces, jednom od najutjecajnijih romana s početka 20. stoljeća. Književni se kritičari često ne usuđuju reći da je roman Dvorac Kafkino tematski i estetski nepresušno književno djelo i vrhunac Kafkina stvaralaštva. No s obzirom na ekranizaciju djela i vidan kulturni utjecaj, to je zasigurno bio roman Proces. S opskurnom tematikom zločina i bizarnih svakodnevnih situacija Kafka nastoji unijeti opću uznemirenost i zgražanje, a nipošto empatičnu ushićenost gomile. Mnogi su kritičari na sav glas hvalili Kafkina djela i književnu osobnost toga židovskog pisca.

Epiteti poput Dante 20. stoljeća odzvanjali su dugo vremena književnim kuloarima. Ruski pisac Vladimir Nabokov, autor Lolite smatrao ga je najboljim piscem 20. stoljeća. Krucijalani je izražaj Kafkina stremljenja u književnosti uvijek na razini konflikta: otac – sin, smrt – život, bijeda – bogatstvo. Beznađe i apsurd, koji se pojavljuju u njegovim djelima, čine ga bliskim egzistencijalizmu i modernizmu u književnosti. Modernistički je žanr eksponencijalno oblikovan ekspresionističkim crtama, osobito u karakterizaciji likova. Franz Kafka umro je 3. lipnja 1924. godine u Kierlinfu, sanatoriju blizu Beča. Iako je bio klasični hipohondar, tuberkuloza grkljana uništila je njegovo ionako krhko zdravlje. Dijelom zbog pogrešne dijagnostike i tretmana Kafka je patio na bolesničkoj postelji. Nije mogao jesti ni piti.

Tijelo mu je preneseno natrag u rodni Prag 11. lipnja 1924. godine. Ekspertizu njegova stvaralaštva izreći ćemo u njegovu citatu: Patnja je pozitivni element u ovom svijetu, zapravo to je jedina veza između ovoga svijeta i optimizma.

Komentari
Broj komentara:0